Petak Šesnaestog Tjedna Kroz Godinu

Draga braćo i sestre u Kristu,

Današnja nam čitanja nude snažne slike Božje brige za svoj narod i našeg odgovora na Njegovu riječ. U prvom čitanju, prorok Jeremija nam govori o Božjem obećanju povratka i obnove: 'Vratite se, djeco odmetnička, govori Jahve, jer ja sam vaš Gospodar.' Bog obećava da će postaviti pastire po svom srcu, koji će mudro i razborito pasti narod. To je slika nade, slika Boga koji ne odustaje od nas, već nas poziva natrag k sebi, nudeći nam vodstvo i iscjeljenje.

A onda u Evanđelju, Isus nam objašnjava prispodobu o sijaču. Čuli smo o sjemenu koje pada na put, na kamenito tlo, među trnje, i na koncu, na plodnu zemlju. Svaka vrsta tla predstavlja različit način na koji primamo Božju riječ. 'Sjeme posijano na plodnu zemlju', kaže Isus, 'jest onaj koji čuje riječ i razumije je, koji uistinu donosi plod i daje stostruko ili šezdesetostruko ili tridesetostruko.'

Koja je to zemlja u našim srcima? Jesmo li mi poput plodne zemlje, otvoreni Božjoj riječi, spremni da je primimo i dopustimo joj da donese plod? Ili smo možda poput kamenitog tla, primamo riječ s radošću, ali joj ne dopuštamo da se ukorijeni duboko, pa brzo klonemo pred nevoljama? Ili nas možda 'svjetska tjeskoba i privlačnost bogatstva' guše, kao trnje koje sprječava rast sjemena?

Razmišljam o našem dragom Benjaminu, o Benu, i o tome kako je njegov život, iako kratak, bio primjer plodne zemlje. Ben je bio dječak iznimne inteligencije, ali i duboke ljubaznosti. Njegov osmijeh, njegova bezbrižna sreća, bili su zarazni. Uvijek je bio poštovan prema roditeljima, uvijek spreman podijeliti radost. Njegova blagost i nježnost prema drugima bile su poput dobrog tla koje prima sjeme ljubavi i raste. Kada je napravio badminton tim, to je bila čista radost koju je podijelio s cijelom obitelji. To je bio plod koji je donosio, ne samo za sebe, već i za sve oko sebe.

Benjamin Vo je sada s Gospodinom, u Njegovom vječnom svjetlu, gdje je istinska radost i mir. Znam da je bol zbog njegovog odlaska duboka i stvarna, posebno za njegove roditelje, Alana i Thao, i za njegovog brata Ryana. Znam da se pitate kako nastaviti, kako pronaći snagu. Ali današnja čitanja nas podsjećaju da Bog nikada ne odustaje od nas. On je pastir koji nas čuva, koji nas okuplja, koji našu tugu pretvara u radost, kao što to kaže psalam: 'Tugu ću im u radost pretvoriti, utješit ću ih i razveseliti poslije žalosti njihove.'

Dragi Alane i Thao, dragi Ryane, i svi vi koji ste voljeli Benjamina, znajte da Bog sadi sjeme nade i u vaša srca, čak i u ovoj tuzi. Njegova ljubav je ta plodna zemlja koja može donijeti utjehu i mir. Držite se jedni drugih, budite jedni drugima potpora. Njegov osmijeh, njegova radost, njegova nježnost, žive u vama. Svi vi koji tugujete, svi vi koji nosite teške križeve, posebno druge obitelji koje prolaze kroz sličnu bol, i djeca koja se bore s patnjom – znajte da vas Bog vidi, da vas drži. On je vaša plodna zemlja. Neka vas zagovor Blažene Djevice Marije, Majke Božje i naše Majke, vodi kroz ovu tugu i neka vam donese mir. Neka vas Isusovo milosrđe obavije i ispuni nadom, znajući da je Ben sada u Njegovom vječnom zagrljaju, gdje nema više suza ni boli, samo vječna radost i ljubav. Amen.